Slučaj Džem

Prevela: Ksenija Banović

Petnaesto stoljeće prebogato je povijesnim događajima i slavnim ličnostima: kraj srednjega vijeka i početak novoga doba, otkriće Novog svijeta, pad Carigrada, kraj rekonkviste i početak španjolske inkvizicije..., Leonardo da Vinci, Ivana Orleanska, Vlad Tepeš, Matija Korvin, Botticelli, Kopernik, Gutenberg...
Međutim, u tom zbivanjima bogatom stoljeću, između imena vladara, papa, umjetnika i svakojakih pustolova, neprimjetno se provlači još jedno ime koje je, iz pomalo neobjašnjivih razloga, ostalo manje poznato – ime Džem sultana.
Nakon smrti Mehmeda II. Osvajača 1481. dolazi do sukoba između njegova dva sina, Džema i Bajazita. Bježeći od Bajazitove odmazde, Džem pronalazi utočište kod viteza ivanovaca na Rodosu. Postupno, u iščekivanju vojne pomoći kršćanske Europe, postaje njezin zatočenik i adut u borbama protiv Turaka.
Lucidan i maestralan roman Vere Mutafčieve otkriva tragičnu dimenziju ovoga autentičnog povijesnog junaka, nesuđenog vladara i pjesnika, i baca novo svjetlo na odnos Istoka i Zapada na uvijek nemirnome Mediteranu.

Vera Mutafčieva započela je svoje književno djelovanje 1952. pišući stručne članke i monografije o povijesti Bugarske u Osmanskom Carstvu te o povijesti Balkana. Autorica je trideset i pet romana te više od osamdeset članaka. Roman Slučaj Džem – koji stoji uz bok najboljim svjetskim povijesnim romanima – doživio je deset izdanja na bugarskome, prevedenje na brojne svjetske jezike, a po prvi put je dostupan i na hrvatskom jeziku.