Henry Miller: Život

Prijevod s engleskog: Marko Gregorić

Henry Miller (1891-1980) kultno je ime američke književnosti dvadesetog stoljeća. Pripada takozvanoj izgubljenoj generaciji američkih pisaca koji su punoljetnost doživjeli istodobno s izbijanjem Prvog svjetskog rata poput Ernesta Hemingwaya ili E. E.Cummingsa. Rođen i odrastao u Brooklynu, ogromnoj, multietničkoj spavaonici New Yorka, Miller je preteča svih onih autora koje suvremena kritika naziva urbanim piscima, jer je svoj neposredni, žovijalni književni stil kalio u uličnim kavgama i preskakanju granica strogo odijeljenih emigrantskih četvrti, svoj jezik izgrađivao na psovkama i krajnjoj političkoj nekorektnosti zavađenih klasa bujajućeg megalopolisa, a svoj književni ukus baštinio od mistika i proto-new agera poput Madam Blavatsky ili Krishnamurtija, koji su novopečenim njujorškim kleinbürgerima predstavljali prozor u svijet. Miller je, kao dijete prve generacije njemačkih doseljenika, dijelio fascinaciju Amerikom što je još u mladosti odlučio prevesti u literaturu pod snažnim utjecajem velikih književnih individualaca s kraja devetnaestog stoljeća kao što su to bili Walt Whitman, Mark Twain ili Jack London, autentični kritičari američkog društva i načina života, ali ujedno i pokretači velikog američkog književnog imaginarija, koji je u dvadesetom stoljeću eksplodirao, a uz svesrdnu pomoć Millera i njegovih nasljednika beatnika osvojio svjetsku popularnu kulturu.

Robert Ferguson je u ovoj biografiji Henryja Millera – za jedne proroka senzualizma, za druge nepopravljivog boema, a za treće besramnog egoista – uspio razdvojiti isprepletene i podvojene ličnosti Millera pisca i Millera književnog lika iz njegovih vlastitih romana. Od Prousta i Joycea, preko W. G. Sebalda pa sve do Knausgaarda, autofikcija kao oblik fikcionalizirane autobiografije dominira najintimnijom književnom formom. Miller se tvrdoglavo odupirao bilo kakvoj kategorizaciji svoga književnog djela inzistirajući na tome da književnost za njega jest život i tim je stavom utjecao na generacije pisaca. Ferguson istražuje Millerove poze i ranjivosti i podastire nam portret složene i dojmljive ličnosti u nezgodnom spoju hipersenzibilnosti i krajnje nonšalancije, koji se možda najbolje očituje u desetogodišnjoj ljubavno-književnoj vezi s Anaïs Nin. Pokušaj da govori istinu i hrabro se suočava sa životom i svijetom Millera je stajao trideset godina zabrane prodaje njegovih knjiga, ali mu je zato priskrbio poštovanje književnih velikana poput Orwella, T. S. Eliota i Lawrencea Durrella, a naposljetku i nebrojenih čitalaca diljem svijeta.