Subjektivnost i istina
Prijevod s francuskog: Mirna Šimat
Iz recenzije Hrvoja Jurića
Francuski filozof, psiholog i politički teoretičar Michel Foucault (1926–1984). Predavao na mnogim sveučilištima (od 1970. na Collège de France). Filozofski je promišljao porijeklo teorija i praksa znanosti o čovjeku. Polazio je od pojma diskursa kao skupa tvrdnja, praksa, kvalifikacijskih shema i predmeta analize koji, iako nespojivi i kontradiktorni, dijele sklop diskurzivnih pravila koja njima upravljaju. Suprotstavljao se mišljenju koje je polazilo od shvaćanja povijesti civilizacije kao neprekinute povijesti napretka kojim upravlja sve veća racionalnost i smatra kako su, naprotiv, na razvoj čovječanstva presudno utjecali diskontinuitet, prekid i slučajnost te ono arbitrarno i neracionalno. U filozofsku analizu uveo je pojam vlasti i doveo ga u odnos sa znanošću o čovjeku, čime je iznio izvornu teoriju sustava (države).
Kako je spoznaja moguća i po čemu spoznajući subjekt koji prolazi to iskustvo može prepoznati da je zaista riječ o istinskim spoznajama? Filozofski problem “subjektivnosti i istine” jest svojevrsno razrješavanje napetosti između dva suda. Istina ne može postojati bez subjekta za kojega je ta istina istinita, a upitno je može li subjekt kao subjekt zaista pristupiti istini. Je li tehnički moguće i teorijski legitimno iskoristiti procedure i kriterije koji su svojstveni spoznaji objekta za spoznaju subjekta? “Što je s nama, što nam je činiti, kako se moramo ponašati ako je točno da postoji i mora postojati izvjesna istina o nama, i to štoviše istina koja nam je rečena kroz ono što odbacujemo što dalje od nas, to jest kroz ludilo, bolest, smrt i zločin?”