Zapadni Balkan: zamke tranzicije, demokratizacije i europeizacije

Prevela sa slovenskog: Anita Peti Stantić

Danas, kad Europsku Uniju potresaju različite krize, od gospodarske i migrantske krize do porasta populizma, nacionalizma, Brexita i postavljanja žičanih ograda, kad zabrinuto promatramo eroziju demokracije u Mađarskoj, u Poljskoj i u drugim europskim državama pitajući se je li transformacija novih članica doista bila uspješna, bavljenje Zapadnim Balkanom na prvi se pogled može učiniti sporednim, no to bavljenje ipak ne bismo smjeli zanemariti. Države Zapadnoga Balkana snalaze se u svojim bitkama s osiromašenim društvom i gospodarstvom, korupcijom, organiziranim kriminalom i nedovoljnim stupnjem demokratskog razvoja, istovremeno pokušavajući manevrirati u uvjetima i zahtjevima pristupnoga procesa Europske Unije koji je i u samoj Uniji izgubio polet.



U uvodu knjige Zapadni Balkan na putu u EU govori se o proširenju Europske Unije, a potom se tumače načela postavljanja uvjeta za članstvo. Na primjeru Jugoistočne Europe tumače se pozitivni i negativni učinci takvoga uvjetovanja te se prikazuje utjecaj uvjetovanja članstva u EU na demokratizaciju u Hrvatskoj. Demokratske su vrijednosti i ljudska prava prvi put formalno postavljeni kao uvjeti za članstvo u takozvanim Kopenhaškim kriterijima, a uvjetovanje članstva kriterijima te vrste imalo je važnu transformativnu funkciju u procesu integracije Srednje i Istočne Europe.

Europska se Unija na sličan način služi uvjetovanjem članstva i u procesu tranzicije i u procesu integracije država Zapadnoga Balkana. Svrha knjige je odgovoriti na pitanje: zašto uvjetovanje članstva u Europskoj Uniji ima manji utjecaj na proces demokratizacije u državama Zapadnoga Balkana nego kad je riječ o državama Srednje i Istočne Europe. Autorica argumentirano dokazuje kako u slučajevima u kojima EU svojim uvjetima podriva nacionalni identitet i smanjuje popularnost domaćih političkih elita među biračima to uvjetovanje nije tako učinkovito. Uzrok te neučinkovitosti leži u činjenici da domaće političke elite traže kompromis između ispunjavanja zahtjeva Europske Unije i očekivanja domaće javnosti, što dovodi do nezadovoljstva na objema stranama.



Ana Ješe Perković (1979) docentica je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. U istraživačkom se radu prije svega bavi europskim i balkanskim pitanjima na području političke sociologije. Zanima je razvoj demokracija u postsocijalističkim društvima i utjecaj procesa europeizacije i globalizacije na demokraciju. Godine 2004. diplomirala je sociologiju kulture i hispanistiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, 2006. je magistrirala iz Istočnoeuropskih studija na Sveučilištu u Bolonji u Italiji. Tijekom poslijediplomskog studija boravila je na School of Slavonic and East European Studies na University College u Londonu. Nakon što je magistrirala, radila je kao savjetnica u Institutu za strateške studije u Ljubljani u kojem je pokrivala područje politika na Zapadnom Balkanu. Godine 2015. doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani tezom Utjecaj uvjetovanja članstva na demokratizaciju u Jugoistočnoj Europi.