Zemlja i mir, roman posvećen „ornitolozima i arheolozima“
Oddný
Eir: Zemlja i mir // slika naslovnice knjige i slika autora//
Nagrada
EU za književnost
Prijevod s
islandskoga: Dora Maček
Sandorf, 205 stranice,
cijena: 135 kn, 2020. 
Roman Zemlja i mir,
dobitnik Nagrade Europske unije za književnost 2014. godine, kreiran je od
dnevničkih zapisa islandske spisateljice i aktivistice Oddný Eir. Zemlja i
mir u mnogočemu ima odlike djela na raskrižju. Osim što se sama autorica
nalazi usred životnih promjena, na kraju jedne i početku druge veze, u potrazi
za domom, promjene proživljava i Island koji se nalazi u danima nakon ekonomske
krize.
Bilježeći dane
blagdanima iz katoličkog i lunarnog kalendara i poganskim običajima od kojih su
se neki zadržali u tradiciji Islanda autorica opisuje svoj put u potrazi za
vlastitim domom koji nadilazi dimenzije fizičkoga. Fizičko putovanje po Islandu
i drugim europskim mjestima prati ono interno. Tipično dnevničkim zapisima u
romanu nije naglasak na fabuli, već na autoričinim promišljanjima. Osim pitanja
kreiranja vlastitog doma autorica propituje odnos između sebe i brata arheologa,
odnos s novim ljubavnikom ornitologom, mogućnost osnivanja obitelji, prošlost
predaka i patrijarhat, razliku između nacionalizma, nacizma i domoljublja,
ekonomski napredak i očuvanje prirode.
Svjesna kako se
promjene uvlače u islandsko društvo i način života dok se na javnoj razini
događaju polemike oko manje važnih stvari (slično kao i kod nas), autorica
strahuje za prirodu, poljoprivredu, mala gospodarstva, zbrinjavanje otpada i
okret prema turizmu i stranim ulagačima. Ona zagovara povratak na zajedništvo,
odnosno „novi oblik zajedničkog vlasništva, novi oblik zajedničke odgovornosti“
te postavlja pitanje i samoj sebi u pogledu pronalaska vlastitog doma: „Mora li
se posjedovati zemlja želimo li se trajno povezati s mjestom?“
U skladu s promjenama
koje se događaju na javnoj razini, autorica bilježi i promjene koje se događaju
unutar nje same. Govoreći o svojoj bliskosti s bratom, ona je dovodi u svezu
sa sličnim odnosima iz svjetske
književnosti te pronalazi razumijevanje za veze koje su nad sobom nosile
upitnik incesta. S vidljivom simpatijom prema romantizmu koja se ogleda kako u
odnosu prema prirodi tako i u samoj poetičnosti djela, autorica analizira svoju
novu vezu i približavanje nekome novome, privikavanje na njegove navike ne
gubeći zauzvrat samu sebe i svoje navike. Zajedno sa svojim novim partnerom
dolazi do zaključka kako je „karakteristika zrele ljubavi shvaćanje cjeline,
cjelovitosti svega što je učinjeno“.
Zemlja i mir, roman koji je posvećen „ornitolozima i arheolozima“, nije djelo koje pršti događajima i uzbuđenjima, ono je prvenstveno djelo koje ogleda u sebi autoričin aktivizam. Zahvaljući eksperimentiranju u pogledu forme i izraza, poetičnosti i konstantom postavljanju pitanja na koja se i na globalnom planu još uvijek traže odgovori, djelo nadilazi manjak događajnosti i lako pridobiva čitatelja.
Viktorija
Božina (1990.) autorica je romana ''Turbofolk'' (Sandorf, 2018).