Zemlja i mir, roman posvećen „ornitolozima i arheolozima“

Oddný Eir: Zemlja i mir // slika naslovnice knjige i slika autora//

Nagrada EU za književnost

Prijevod s islandskoga: Dora Maček                               

Sandorf, 205 stranice, cijena: 135 kn, 2020.                           


Roman Zemlja i mir, dobitnik Nagrade Europske unije za književnost 2014. godine, kreiran je od dnevničkih zapisa islandske spisateljice i aktivistice Oddný Eir. Zemlja i mir u mnogočemu ima odlike djela na raskrižju. Osim što se sama autorica nalazi usred životnih promjena, na kraju jedne i početku druge veze, u potrazi za domom, promjene proživljava i Island koji se nalazi u danima nakon ekonomske krize.

Bilježeći dane blagdanima iz katoličkog i lunarnog kalendara i poganskim običajima od kojih su se neki zadržali u tradiciji Islanda autorica opisuje svoj put u potrazi za vlastitim domom koji nadilazi dimenzije fizičkoga. Fizičko putovanje po Islandu i drugim europskim mjestima prati ono interno. Tipično dnevničkim zapisima u romanu nije naglasak na fabuli, već na autoričinim promišljanjima. Osim pitanja kreiranja vlastitog doma autorica propituje odnos između sebe i brata arheologa, odnos s novim ljubavnikom ornitologom, mogućnost osnivanja obitelji, prošlost predaka i patrijarhat, razliku između nacionalizma, nacizma i domoljublja, ekonomski napredak i očuvanje prirode.

Svjesna kako se promjene uvlače u islandsko društvo i način života dok se na javnoj razini događaju polemike oko manje važnih stvari (slično kao i kod nas), autorica strahuje za prirodu, poljoprivredu, mala gospodarstva, zbrinjavanje otpada i okret prema turizmu i stranim ulagačima. Ona zagovara povratak na zajedništvo, odnosno „novi oblik zajedničkog vlasništva, novi oblik zajedničke odgovornosti“ te postavlja pitanje i samoj sebi u pogledu pronalaska vlastitog doma: „Mora li se posjedovati zemlja želimo li se trajno povezati s mjestom?“

U skladu s promjenama koje se događaju na javnoj razini, autorica bilježi i promjene koje se događaju unutar nje same. Govoreći o svojoj bliskosti s bratom, ona je dovodi u svezu sa  sličnim odnosima iz svjetske književnosti te pronalazi razumijevanje za veze koje su nad sobom nosile upitnik incesta. S vidljivom simpatijom prema romantizmu koja se ogleda kako u odnosu prema prirodi tako i u samoj poetičnosti djela, autorica analizira svoju novu vezu i približavanje nekome novome, privikavanje na njegove navike ne gubeći zauzvrat samu sebe i svoje navike. Zajedno sa svojim novim partnerom dolazi do zaključka kako je „karakteristika zrele ljubavi shvaćanje cjeline, cjelovitosti svega što je učinjeno“.

Zemlja i mir, roman koji je posvećen „ornitolozima i arheolozima“, nije djelo koje pršti događajima i uzbuđenjima, ono je prvenstveno djelo koje ogleda u sebi autoričin aktivizam. Zahvaljući eksperimentiranju u pogledu forme i izraza, poetičnosti i konstantom postavljanju pitanja na koja se i na globalnom planu još uvijek traže odgovori, djelo nadilazi manjak događajnosti i lako pridobiva čitatelja.


Viktorija Božina (1990.) autorica je romana ''Turbofolk'' (Sandorf, 2018).