Europski glasnik br. 17/2012. (nakladnik HDP)

U ovom broju: RALPH WALDO EMERSON: Jezik; MARTIN HEIDEGGER: Jezik i domovina; GEORGE STEINER: Šuplje čudo; IVAN ILLICH: Vernakularne vrijednosti; ÉMILE NICOLE: Babilon i kultura; PETAR POPOVIĆ: Babilonizacija zapadne civilizacije; RICHARD MILLET: Fantomski jezik; CLAUDE HAGEGE: Jezik neoliberalizma; GUY DEUTSCHER: Oblikuje li jezik misao?; LUDWIG WITTGENSTEIN: Filozofska gramatika
- Pročitaj više

Europa i Islam

Europa je još u procesu stvaranja. Njezino ostvarenje bit će moguće jedino ako se i njezina povijest uzme u obzir: Europa bez povijesti bila bi sirota i osiromašena. Jer danas potječe od jučer, a sutra je plod prošlosti. Takva povijest ne ograničava sadašnjost već ju potiče na vjernost prošlosti, a istovremeno i na otvorenost prema napretku. - Pročitaj više

Antiedip

Antiedip (1972.) tvori prvi dio monumentalnog djela dvaju francuskih autora Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija Kapitalizam i shizofrenija. U pokušaju nužne generalizacije, Antiedip se može opisati kao dubinska kritika psihoanalize, radikalna rehabilitacija cjelovite žudnje ili, kako ga je opisao Michel Foucault, kao "uvod u nefašistički život". - Pročitaj više

Logika smisla

Knjiga Gillesa Deleuzea Logika smisla (Logique du sens, 1969.) neposredno prethodi - ne samo kronološki nego i kao svojevrsni preduvjet ili temelj - suradnji velikoga francuskog filozofa s psihijatrom i aktivistom Felixom Guattarijem, čiji će plod biti monumentalno dvosveščano djelo Kapitalizam i shizofrenija (sastavljeno od knjiga Antiedip i Tisuću platoa, također objavljenih u hrvatskom prijevodu u sklopu izdavačkog projekta Sandorf&Mizantrop). - Pročitaj više

Euforija i eutanazija: akutni zapisi o kroničnim problemima

Kolumne Hrvoja Jurića, pisane u različitim žanrovskim registrima od jeseni 2012. do ljeta 2016. i objavljivane na radiju, u dnevnim novinama i na internetu, mogu se čitati kao kronika burnog perioda nedavne povijesti, koji je obilježen euforijom oko ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te hrvatskom, balkanskom, europskom i globalnom eutanazijom društva i društvenosti, zajednice i zajedničkosti, čovjeka i čovječnosti. - Pročitaj više

Periferna Europa

U knjizi Periferna Europa bavimo se krizom EU u kontekstu europeizacije i specifične pozicije koju je europeizacija zauzela nakon kraja hladnoga rata. Plan integracije koji bi postsocijalistički Istok trebao povezati sa “starim“ dijelom kontinenta i postkomunistički blok na periferiji spojiti s demokratskom jezgrom Zapada odvijao se po zapadnocentričnim, europocentričnim i postkolonijalnim scenarijima. - Pročitaj više

Proust i znakovi

Knjiga Proust i znakovi predstavlja rukavicu bačena u lice psihoanalizi u jeku lacanizma. Jer kako drugačije opisati knjigu koja se prvenstveno bavi psihologijom (i psihijatrijom), a koja, sa obzirom na vrijeme kada je pisana, ni jednom riječju ne spominje ni Freuda ni psihoanalizu, iako se u njoj posvuda može naići na psihoanalitičke koncepte (npr. tumačenje snova i sanjanja, parcijalne objekte, neurozu, pa čak i patricid), ali različito protumačene i smještene u sasvim drugačiju teoriju. - Pročitaj više

Autentična epistolarna poema, portret Europe kakva je mogla postati

Istinski kvalitetne poezija i proza upućene su jedna na drugu, uče jedna od druge: poezija o arhitekturi velikih cjelina, a proza o vladanju drukčijim semantičkim, emotivnim prostorom. “Maksimum jata” Tee Tulić izvrstan je primjer ove prakse, a postoje i drugi oblici teksta kakvi se mogu harmonično uklopiti u te žanrovske međuprostore, npr. intimistički dijalozi, ili barem poruke upućene nekom apstraktnom primatelju, koje ne odustaju od svog ispovjednog tona ali pritom mu daju iznenadnu lirsku notu metafizičkog. Uostalom, književnost je već poprilično nadišla kategorizacije koje autore smještaju u “ladice” iako se tome i dalje teško oduprijeti, ako ni zbog čega drugog, onda lakše orijentacije. No, ako se usudimo barem na kratko prepustiti nečemu na što nismo nužno navikli, otkrit ćemo nove i bogate svjetove koji se kriju među koricama ovakvih knjiga. To nas, kroz gustu metaforičku teksturu na kraju opet vraća poeziji kao raskrsnici prema kojoj se kreću sve ostale forme, čak i filozofija, u trenutku kada ponestane odgovora na koje može dati pitanje. I toga je s vremenom sve više, jer sloboda poezije u prozi sjajan je lakmus papir dometa imaginarija pojedinog autora. - Pročitaj više