Umjesto pisma je roman u kojem će se mnogi (bivši) parovi prepoznati

Nijedna tema nije suvišne banalna za književnost. Suprotno tome što određeni kritičari i teoretičari mislili, književnost ne mora biti: (ovdje iznesite svoje mišljenje). Književnost mora biti dobro napisana; tematika, žanr, struktura, sve to je nebitno dokle god je konačni proizvod dobar tekst. Christophe Van Gerrewey napisao je knjigu o ljubavi, možda čak i ljubavni roman. Djelo indikativnog naslova, „Umjesto pisma“ (za koju je i dobio nagradu Europske unije za književnost), tiha je i suptilna kronika jednog romantičnog odnosa. Struktuirana je poput pisma, direktno se obraćajući „Njoj“, bivšoj djevojci. - Pročitaj više

Stradanja izbjeglica u slikama

Jedna od zamki pisanja o ljudskoj tragediji, naročito onoj vezanoj za živote „drugih“, onih koji bježe ne bi li osigurali svoju sigurnost, jeste da cijela priča postane patetična. Autori Zapadnog kruga često zapadnu u tu klopku te cijeli tekst postane razvodnjen, suviše sentimentalan ili, možda još gore, propovjednički i moralistički nastrojen. Bijeli autori koji na sebe uzimaju zadatak ostatku svijeta pripovijedati o tragedijama drugih. Možda je inicijalni impuls plemenit, ali prečesto je riječ o pompoznom i praznom štivu. Dapače, na momente se dobije dojam da određeni autori parazitiraju na tragediji drugih. Crtani roman „Zenobija“ nije takvo štivo. Morten Dürr, pero iza priče, i Lars Horneman, zadužen za ilustraciju stvorili su jednostavnu ali snažnu priču centriranu oko djevojčice Amine, Sirijke koja brodom nastoji pobjeći iz rodne zemlje u sigurnost Zapada. - Pročitaj više

Oprosti

“Kad sam te prvi put vidjela – skinula sam svu odjeću sa sebe”, rečenica je glavne junakinje kojom započinje opis jedne po svim kriterijima savršene ljubavne veze, u kojoj je baš sve kao u priči, i preostaje jedino planirati kupnju jedrenjaka za put oko svijeta. Sve dok... sve dok se pozlata ne počne ljuštiti, indicije se pretvarati u dokaze, a kosturi ispadati iz ormara. - Pročitaj više

Zemlja i mir

Roman Zemlja i mir islandske spisateljice Oddný Eir Ævarsdóttir, vrlo je zanimljivo prostor-vremensko putovanje kroz Island. Putujući po različitim lokacijama na Islandu, autorica nas suočava s onom hamsunovskom vizijom zemlje hraniteljice, kako kroz povijest, tako i kroz sadašnje doba i naš odnos prema zemlji. - Pročitaj više

Anomalije

Anomalije, kultna zbirka priča 90-ih, vodi nas ravno u mračni labirint ljudske duše i ne ostavlja mjesta iluzijama, što je možda i najjači razlog zašto je valja čitati jer nam omogućava da na trenutak vidimo svijet onakvim kakav on jest a da pritom ne svisnemo; omogućava nam da se zapitamo o anomalijama u vlastitom životu i životu društva u kojem živimo, a možda nam otvori oči za to da smo u konačnici i mi sami, pojedinačno i kolektivno, anomalije. - Pročitaj više

Pavijan

Neodoljivo uznemirujuće, otrežnjavajuće hipnotičke, realistično bizarne ili bizarno realistične priče u ovoj zbirci tematiziraju lutanja labirintima ljudske seksualnosti i zakučastim načinima realiziranja žudnje, problematiziraju aporije i sive zone ljubavnih odnosa, uz bespoštedno, pronicavo, ali i spram nezavidnog ljudskog stanja suosjećajno propitivanje mračne strane ljudske prirode i stereotipnih, nepreispitanih rodnih, bračnih, partnerskih, rodbinskih i roditeljskih uloga. - Pročitaj više

Periferna Europa

U knjizi Periferna Europa bavimo se krizom EU u kontekstu europeizacije i specifične pozicije koju je europeizacija zauzela nakon kraja hladnoga rata. Plan integracije koji bi postsocijalistički Istok trebao povezati sa “starim“ dijelom kontinenta i postkomunistički blok na periferiji spojiti s demokratskom jezgrom Zapada odvijao se po zapadnocentričnim, europocentričnim i postkolonijalnim scenarijima. - Pročitaj više

Diskretne hronike

Diskretne hronike, četvrta zbirka poezije mladog bosanskohercegovačkog autora Uroša Bojanovića, autentičan je britak i melankoličan pjesnički glas, „kronika“ čas duhovitih i intimnih, čas mračnih i politički nekorektnih stihova, isprepletenih bogatom asocijativnom mrežom motiva iz filmske i pop-kulture. - Pročitaj više

Stalak za svijet

Slobodna od garancije razumijevanja, ovo je poezija svake hrabrosti, dužna reći krik i bijes životu i smrti. Su-putniku, čovjeku ovdje i sada. U vihoru lucidnih kolaža, rastakanja i sastavljanja svijeta, ova je poezija riješena na brojna nepristajanja. - Pročitaj više

Sami na cilome svitu

Kad dvoje usamljene djece i dva izolirana otoka krenu na put jedni prema drugima, otiskuju se u šarenu, na trenutke i olujnu avanturu, u kojoj se sunce i mjesec, vedro nebo i nevera možda izmjenjuju, no zato je toplina priče o potrazi za odgovorom na pitanje „što je to dom“ stalna. Upravo je u njoj usidrena ova pustolovina, uokvirena u začudnu mediteransku scenografiju i melodioznost otočkog govora. - Pročitaj više

Siromašni čovjek kojeg boli glava

Treća pjesnička knjiga Roberta Perišića, prosječnom pratitelju književnih zbivanja poznatog prije svega kao britkog kratkopričaša i autora rado čitanih, prevođenih i nagrađivanih romana — tog će istog pratitelja možda i iznenaditi. Pjesnički potpis autora — koji je imenovao stvarnosno pjesništvo, a u prozi se i sam uglavnom držao nešto šire shvaćenog neorealističkog prosedea —naime je duboko uronjen u tkivo jezika, do razine da upravo on postaje primarni protagonist, da ne kažemo junak Perišićevih pjesničkih tekstova. - Pročitaj više

Proust i znakovi

Knjiga Proust i znakovi predstavlja rukavicu bačena u lice psihoanalizi u jeku lacanizma. Jer kako drugačije opisati knjigu koja se prvenstveno bavi psihologijom (i psihijatrijom), a koja, sa obzirom na vrijeme kada je pisana, ni jednom riječju ne spominje ni Freuda ni psihoanalizu, iako se u njoj posvuda može naići na psihoanalitičke koncepte (npr. tumačenje snova i sanjanja, parcijalne objekte, neurozu, pa čak i patricid), ali različito protumačene i smještene u sasvim drugačiju teoriju. - Pročitaj više

Sladostrašće

Ova je knjiga gusta, halucinantna i mračna pripovjedna mreža: neki budući (posthumani) barok u kojemu motivi fantastike i mitologije, politike i religije, književnih klasika i popularnih žanrova više nisu samo resursi za pričanje priča nego zaboravljeni programi otpora, rebusi privatnih opsesija, neaktivirani vremenski strojevi. - Pročitaj više